Autobusom do mora – kada odmor postaje noćna mora?

Autobusom do mora – kada odmor postaje noćna mora?

Stigla je još jedna letnja sezona. Dok se školarci i studenti spremaju za dugu letnju pauzu a radnici za godišnji odmor, postavljaju se ključna pitanja o destinaciji i načinu putovanja. Avio prevoz je velikom broju ljudi preskup, a isto važi i za odlazak kolima. Pošto turističke agencije nude autobuski prevoz po veoma niskoj ceni, većina se odlučuje da do svoje destinacije ode autobusom.

Turisti se za autobuski prevoz najčešće odlučuju na putu do najbližih grčkih letovališta – Paraliju i Halkidiki, koji se nalaze na oko 700 kilometara od Beograda. Put do Kavosa i Lefkade iznosi oko hiljadu kilometara dok je do Zakintosa dugačak 1.200 kilometara. Što se tiče Turske, autobuski prevoz je najviše zastupljen na relaciji od 1.400 kilometara do Kušadasija. U nemalo slučajeva, ljudi provode skoro 24 sata u autobusu ne bi li otišli i vratili se sa odmora. Iako najviše kilometara provedu na autoputu, vremena zadržavanja na granicama su često predugačka.

Putnici se bez povreda evakuisali iz autobusa novosadskog Jadran Line. © TV Kanal 5

Putnici se bez povreda evakuisali iz autobusa novosadskog Jadran Line. © TV Kanal 5

Međutim, nepisano pravilo je da u vreme letnje sezone najviše naslova u crnoj hronici u naslovu pominje autobuse srpskih prevoznika. Nažalost, među njima ima i nesreća u kojima putnici, koji su bezbrižno i odmorno spavali, bez ikakvog upozorenja izgube život. Ovakav tragičan ishod neretko oteža činjenica da je i sam vozač spavao dok mu je u rukama bilo između pedeset i devedeset života. Naravno, spavanje za volanom nije jedini uzrok neprijatnosti tokom letnjih odmora. Zbog velike potražnje, u špicu letnje sezone se često mogu videti poluispravni i stari autobusi koji ostaju u kvaru ili se jedva domognu destinacije.

Ovogodišnja letnja sezona je već otvorena, srećom još uvek bez tragedija, ali to ne znači da ih neće biti. Jedini poznati incident u vreme pisanja članka se desio na graničnom prelazu između Severne Makedonije i Srbije, na ničijoj zemlji. Na povratku iz Paralije buknuo je Neoplan N122, stariji od petnaest godina, novosadskog prevoznika Jadran Line. Srećom, putnici su na vreme evakuisani, pa su sa svojim stvarima peške ušli u Srbiju, odakle ih je do Jagodine vozio zamenski autobus. Iako su kumanovski vatrogasci brzo reagovali, autobus je dovoljno izgoreo da ne postoji šansa da se vrati u saobraćaj.

U junu 2015. jedan od najtežih incidenata - jedna žena je poginula a 61 osoba je povređena u sletanju autobusa Barcino Toursa sa puta. © Telegraf

U junu 2015. jedna od najtežih nesreća – jedna žena je poginula a 61 osoba je povređena u sletanju autobusa Barcino Toursa sa puta. Vozači premoreni. © Telegraf

Ipak, jedan od najtežih skorašnjih incidenata desio se u junu 2015. godine. Tada je Van Hool TD927 Astromega beogradske agencije Barcino Tours sleteo sa puta kod petlje Tranšped, na samo par desetina kilometara od Beograda i oko stotinu od Novog Sada, gde bi se letnji odmor grupe putnika završio. U ovoj nesreći, koja se desila u ranim jutarnjim časovima, stradala je jedna žena, dok je čak 61 osoba bila povređena. U svojoj izjavi za Telegraf, rođaka vozača je navela da je vozač sa 25 godina iskustva za volanom vozio od Polihrona do granice sa Srbijom, te da je opet preuzeo volan posle Niša, nakon dva do tri sata odmora. Prema navodima anonimnog izvora, vozačima je ovo bila treća tura za četiri dana.

Staklene noge sistema na kojem počivaju turističke agencije i njihovi odabrani autobuski prevoznici su zamalo bile srušene. Država je najavila hitnu kontrolu svih turističkih agencija a potom je nekima i oduzela licence. Najavljene su i izvršene kontrole radnih vremena vozača, a putnici ohrabreni da prijavljuju sumnje ili dokaze o neregularnosti u radu agencija i prevoznika. Postavlja se jedino logično pitanje – šta se suštinski promenilo u radu prevoznika?

Najavljene stroge kontrole suštinski nisu ništa izmenile. © Predrag Dedijer

Najavljene stroge kontrole suštinski nisu ništa izmenile. © Predrag Dedijer

Ništa. Apsolutno ništa. Čak ni YUTA nije omogućila nezadovoljnim turistima da brzo i lako prijave agenciju putem običnog formulara na sajtu, već je za to potrebno slati e-mail ili zvati na fiksni telefon.

Analogni tahografi za beleženje radnog vremena vozača su lako zloupotrebljivi. Tokom policijske kontrole, vrlo lako je namestiti situaciju da je „treći vozač izašao na prethodnoj pumpi“ odnosno da je posada zatečena za vreme kontrole „malo pre ušla u vozilo“, naravno „potpuno odmorna i spremna za dugo putovanje“. Iz tog razloga, brojnim prevoznicima je idealan autobus onaj koji je što noviji, a dovoljno star da ima analogni tahograf. Sa druge strane, ni digitalni tahografi nisu toliko nesalomivi.

Iako beleže daleko više podataka i čuvaju ih u internoj memoriji, niko ne može da garantuje ko je zapravo za volanom dok tahograf beleži podatke. Samim tim, moguće je manipulisati vozačkim karticama. Pojedini prevoznici zloupotrebljavaju tahografske kartice kako bi opravdali radna vremena svojih vozača. Naime, dvočlana vozačka posada sa sobom „može“ da nosi tri kartice. Tu treću karticu je dao neki vozač koji ima položenu D kategoriju, a možda nikada nije ni vozio taj autobus. U slučaju kontrole, i taj vozač je „baš malo pre izašao iz autobusa i otišao kući“. Drugi vid manipulacije digitalnim tahografom je vožnja u tzv. OUT modu, odnosno modu za vožnju van javnog puta. U tom slučaju se vozaču beleži samo radno vreme, a ne vreme provedeno za volanom.

Digitalni tahografi podložni zloupotrebi. © Stefan Nikolić

Ni digitalni tahografi nisu nesalomivi. © Stefan Nikolić

Naravno, ukoliko se za vreme kontrole primete neke nepravilnosti, policija se poziva na Zakon o bezbednosti saobraćaja koji za sobom vuče drakonske kazne. Kazne za pravna lica u slučaju neadekvatnog korišćenja tahografa iznose od šest do dvadeset hiljada dinara za vozače, dok se pravnim licima izriče kazna od sto do osam stotina hiljada dinara. Međutim, u praksi je sve drugačije. Prevoznici među sobom imaju dojave o kontrolama, što je legalno, ili su spremni da podmite saobraćajnu policiju, što je potpuno nelegalno. Naravno, sve to se vodi pod mantrom da Srbija nema dovoljno profesionalnih vozača, a prevoznicima je u nekim slučajevima više stalo do ličnog džepa nego do ljudskih života.

Silne kontrole, pooštravanje kazni i najave o racijama gotovo da nisu ni promenile suštinski pristup prevoznika ovom izuzetno odgovornom poslu. Dva vozača su norma čak i na dužim putovanjima, vrlo često bez ikakvog odmora. Nakon duge noćne vožnje, vozači dolaze u Beograd ili Novi Sad, voze autobus u garažu na održavanje pa uveče idu nazad na more. Kad dođu do letnjeg odmarališta, sami čiste autobus i posle par sati kreću put Srbije. I tako u nedogled. To vozačima odgovara jer će prevoznik najčešće isto finansirati dvojicu i trojicu vozača.

Nažalost, ima i primera "herojskih" vožnji jednog vozača. © Bertrand Lefevbre

Nažalost, ima i primera „herojskih“ vožnji jednog vozača. © Bertrand Lefevbre

Još više frapira činjenica da se pojedinci junače i sami voze do nekih bližih letovališta i nazad, jer je novčanik bitniji od života. Našoj redakciji je poznat i slučaj da je vozač jednog novosadskog prevoznika sam vozio studente Fakulteta tehničkih nauka sa Elektrijade od Nesebara do Novog Sada (930 kilometara) i to u žurbi, jer ga je po dolasku u Novi Sad čekao polazak za Istanbul. Nažalost, ovo nije niti će biti izolovani slučaj. Za dobrobit svih se nadamo da crna hronika neće biti puna tokom ove sezone, ali pre svega da će se prestati sa praksom gaženja svih bezbednosnih standarda za potrebe namirenja bankovnih računa.

Savet za putnike:
Avionski prevoz jeste skuplji, ali važi za najbezbedniji vid prevoza, a za svoju brzinu je sigurno najudobniji. U vremenu od poslednjih nekoliko godina desio se samo jedan incident na letu srpskog Avioleta. Ipak, ukoliko se plašite letenja ili niste u stanju da finansirate taj vid luksuza, obratite pažnju na turističku agenciju s kojim sklapate ugovor i njihovog odabranog prevoznika. Ukoliko primetite bilo kakvu neregularnost u vožnji, obavezno to prijavite nadležnim organima i Nacionalnoj asocijaciji turističkih agencija (YUTA).

Slobodan Kostić

Objavite komentar

Vaša adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Descargar musica