Logo

TRAMVAJ VS AUTOBUS

Slike i rasprave o tramvajima, vozovima, metroima i drugim šinskim vozilima.

TRAMVAJ VS AUTOBUS

Postod Karlito » Pon Feb 09, 2009 3:53 pm

INVESTICIJE

Tramvajska vozila koštaju 1.000.000 do 3.500.000 evra, dok autobusi koštaju 120.000 – 400.000 evra. Vek trajanja tramvaja je 20-50 godina, izuzetno 80, dok je vek trajanja autobusa 8-12 godina, izuzetno 25. Kapacitet tramvajskih vozila je 150-450 putnika, dok je autobusa 80-160 putnika. Izgradnja jednog kilometra jednog tramvajskog koloseka je oko milion evra, ali može biti i znatno manje ukoliko se koriste polovne vinjolove šine, koje osim cene imaju prednosti: veća trajnost, adhezija je bolja, održavanje je jednostavno, znatno brže se ugrađuju ili remontuju. Izgradnja puteva se ne računa u troškove drumskog transporta, iako izgradnju i odražavanje puteva plaćaju građani.

POVRAĆAJ INVESTICIJA

Kada su uslovi privređivanja nepovoljni, referentna kamatna stopa je visoka, te kvalitetne dugoročne investicije postaju neisplative. Takođe, investcije sa periodom povraćaja manjim od jednog političkog mandata su politički naisplative. Najdelekovidiji političari gledaju dva mandata.

OPERATIVNI TROŠKOVI PREVOZNIKA

Pokazalo se da šinski sistemi imaju 25-60% niže operativne troškove od autobusa.

OPERATIVNA BRZINA I MOBILNOST GRAĐANA

Savremeni tramvajski sistemi se projektuju za brzine 20-30km/h i sa međustaničnim rastojanjima 600-1000m. Autbuski sistem u Beogradu ima brzinu 16km/h sa tendencijom opadanja, a tramvajski 15km/h. Kod tramvajskih sistema je moguće ugrađivati odgovarajuće fizičke barijere koje bi mogle omogućiti maksimalne brzine veće od 50km/h na gradskom području. Prosečno međustanično rastojanje u Beogradu je 450m sa tendencijom smanjenja. Povećanje brzine prevoza utiče na veću mobilnost građana, i bolji standard kroz povećanje područja aktivnosti rada, potrošnje i razonode.

FLEKSIBILNOST – SLUČAJ LOŠE ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE VOZILIMA

Tokom 90-tih u Beogradu su bili učestali kvarovi pucanja guma autobusima i kvarovi motora. U 2000-tim učestalost banalnih kvarova te vrste gotovo da je svedena na nulu, što sa tramvajima nije slučaj. Vozila koja se pravilno održavaju se ne kvare. Poseban problem u Beogradu je postojanje dva tipa kvačila što stvara probleme sa šlepovanjem vozila. Sporednih koloseka je u Beogradu nedovoljno i loše su raspoređeni. Dvostrani tramvaj po ovim pitanjima ima mnogo bolje mogućanosti. Jedna od greški koja pravi probleme u tramvajskom saobraćaju je kupovina vozila iz prve serije. Beograd je kupovao tramvaje KT4 iz prve serije, a proizvodi prve serije se pokazuju kao najmanje pouzdani. Loš vozač može preopterećenjem i grubom vožnjom da izazove kvar i kvarljivost vozila. Neprilagođena brzina je najčešći uzrok iskakanja tramvaja iz koloseka.

FLEKSIBILNOST – SLUČAJ LOŠE ODRŽAVANJE INFRASTRUKTURE

Autobus se može po potrebi kretati i kroz njivu ukoliko nije suviše vlažno, a kamoli po raspadnutom drumu, dok se železničko vozilo po lošoj pruzi mora voziti smanjenim brzinama, a u nekim sllučajevima se ne može voziti.

FLEKSIBILNOST – SLUČAJ RADOVI NA MREŽI

Kod tramvajskih sistema niske jezgarnosti poput beogradskog ovaj problem je izražen. Ali i kod autobuskih sistema postoji ovaj problem, koji u nekim slučajevima može biti izraženiji nego kod tramvaja. Razlog je nezavisna trasa ukoliko je tramvaj pravilno projektovan, dok u slučaju obustave saobraćaja u jednoj autobuskoj ulici autobus koristi drugu ulicu dodatno zakrčenu automobilima, a zbog toga što se autobus ne može kretati svim ulicama, često se izuzetno produžuje trasa. Ukoliko postoji tramvajska pruga, ona u tom slučaju može poslužiti kao zamena za autobus, pri čemu se autobuske linije skraćuju, a pojačavaju tramvajske. Prilikom zamene tramvajskih linija autobuskim se stvaraju veliki problemi kapaciteta vozila i druma. Na dobro održavanoj elektro mreži se izuzetno retko događaju kvarovi. Dobro organizovani radovi na zameni tramvajskih šina i kolosečnog pribora ne traju duže od mesec dana, a u slučaju vinjolovih šina mogu biti obavljeni u toku jednog vikenda. U slučaju dvostranog tramvaja moguće je organizovati jednokolosečni saobraćaj u toku radova.

FLEKSIBILNOST NA TERMINALIMA

Autobusi se mogu preticati i mimoilaziti čak i na loše projektovanim terminalima, dok tramvaji to ne mogu. Jednostrani tramvaj je kada su u pitanju terminali, ograničen samo na okretnice, dok dvostrani tramvaj ima mnogo veće mogućnosti, i svaka skretnička veza može biti okretnica. Okretnica dvostranog tramvaja je jednostavna i zauzima manje prostora od autobuske.

FLEKSIBILNOST – SAOBRAĆAJNE NEZGODE

Ove vrste pojava u saobraćaju često potpuno onemogućavaju tramvajski saobraćaj na nekoj deonici. Pravilno projektovan tramvaj je uglavnom na izdvojenim baštama sa ivičnjacima, u boljim slučajevima zaštićen ogradama ili zelenilom, ili je baštica udaljena od druma, te je učestalost ovih pojava manja, ali sa većim posledicama nego kod autobusa. Ovo je takođe važna stavka pri projektovanju tramvajskih sistema, mere bezbednosti pešaka, biciklista, automobila, kao i kontrola saobraćajne delikvencije.

FLEKSIBILNOST – SAOBRAĆAJ PO PLANU RADA

Istraživanje koje sam vršio u jesen 2008 na tramvajskom sistemu je pokazalo da su osnovni izvori poremećaja u tramvajskom sistemu (poređani su redom po veličini poremećaja koje stvraju):
1. Automobilska zakrčenja u ulicama gde vozilo javnog prevoza i automobil dele istu saobraćajnu traku
2. Semafori i, saobraćajni policajci.
3. Faktor vozač i način vožnje
4. Vozila koja se uparkiravaju, isparkiravaju, ili uključuju na glavnu ulicu
Mnogi tripuju da je ovo što je na 4. mestu na prvom, međutim greše. Stvar je u tome da u slučaju izletanja automobila na šine tramvaj naglo ukoči i zazvoni, što putnicima skreće pažnju. Jedan automobil napravi poremećaj reda veličine 10-20 sekundi, dok jedan semafor može da napravi i do nekoliko minuta poremećaje. Prema istim istraživanjima, srednje odstupanje voznih vremena od Banjice 2 do Saobraćajnog fakulteta je 68 sekundi, a od Saobraćajnog fakulteta do Restorana Franš 37 sekundi. Eto šta učine dva semafora. Isti ovi uzroci poremećaja, osim 4. postoje i kod autobusa. Poremećaji 1. ne postoje kod pravilno projektovanog tramvaja, a poremećaji 2. su izraženiji nego kod autobusa, ukoliko su tramvajske raskrsnice loše projektovane kao kod Železničke stanice i Pravnog fakulteta. Tramvaj osim što ima manje izvora poremećaja, ima veću rezervu kapaciteta za povećan broj putnika usled poremećaja.

FLEKSIBINOST U SLUČAJU VELIKIH PREVOZNIH ZAHTEVA

Zahvaljujući velikim prevoznim jedinicama i uglavnom nezavisnoj trasi, tramvaj se bolje prilagođava povećanim prevoznim zahtevima.

FLEKSIBILNOST PRI PRISTAJANJU NA PERON VOZILA JAVNOG PREVOZA

Pristajanje tramvaja uz tramvajski peron ne predstvlja veštinu. Kod tramvaja je moguće ugrađivati visoke perone po potrebi.

KORIŠĆENJE POVRŠINE GRADSKOG CENTRA I PODRUČJA GRADA

Autobus je nepogodan za dijametralne (periferija-centar-periferija) linije velikog kapaciteta zbog velikog broja slučajnih događaja na dugačkim linijama, što kod dobro projektovanog tramvaja nije slučaj zahvaljujući velikim vozilima i uglavnom nezavisnoj trasi. Zbog toga se uglavnom koriste radijalne (centar-periferija) autobuske linije, koje zauzimaju velike površine u gradskom centru, a koje povećavaju broj presedanja ili povećavaju pešačka kretanja kroz centar, što sve rezultuje manjom mobilnošću i velikom skučenošću centra, kao i smanjenju vrednosti perifernih lokacija. Postojanje dijametralnih linija pruža šansu razvoja poslovnih, obrazovnih, društvenih aktivnosti izvan strogog centra. Kvalitetnim rešenjem javnog saobraćaja smanjuje se potreba za automobilima u centru, i ukidanje parking mesta i proširivanje pešačkih zona dobija punu opravdanost.

POPULARNOST MEĐU GRAĐANIMA

Tramvaj se pokazao kao kvalitetna zamena za automobil, u zemljama gde standard dozvoljava masovnu upotrebu automobila. Dozvoljena ubrzanja kod tramvaja i gradskih železnica su oko 1m/s2, dok je kod autobusa to 2m/s2, što utiče na udobnost. Tramvaj odaje utisak blagostanja i društva koje brine o svojim građanima. Postojanje tramvaja u nekom gradu taj grad svrstava u višu klasu gradova, i povećava vrednost celom gradu.

EKOLOŠKI FAKTOR

Tramvaj ne zaguđuje neposredno gradski centar, a posredno, zahvaljujući energetskoj efikasnosti se potiže i taj efekat.

EKONOMSKO STRATEŠKI FAKTOR

Interes privredne organizacije je da ima što manje troškove i što veće prihode, ali kada je u pitanju država i celo društvo, interes države je da resursi na koje se oslanja budu domaći kako bi izbegavala ucene od strane izvoznika resursa, ali i kako bi popravljala nepovoljnu međunarodnu razmenu. Ukoliko se nabavi nešto jeftiniji strani proizvod, to je na nivou društva trošak. Tako da je dolar za strani tramvaj veći nego dolar za domaći autobus, sa aspekta društva. Ali zato dolar za uvoznu naftu je veći nego dolar za domaću struju.

VREMENSKE NEPOGODE

Osnovne nepogode u Srbiji su sneg, kiša, ledena kiša i jak vetar.

U slučaju kiše javlja se povećan broj automobila i povećan je broj putnika koje isprska guma autobusa i ostalih vozila dok čekaju. Isprskan putnik treba da opere odeću što troši vreme, doživeo je stres, što sve predstavlja negativne društvene pojave. Pre svega zbog povećanog broja automobila, ali i zbog povećanog broja saobraćajnih nezgoda, saobraćaj je otežan i usporen. Upravo u tim okolnostima saobraćajne prednosti tramvaja ukoliko je kvalitetan. Bezbednost tramvaja nije smanjena, jer rad magnetna kočnica ne zavisi od čistoće šine. Beograd ima tramvaje KT4 iz prve serije, i jedna od njihovih grešaka je loša zaštita od vlage pogonskih uređaja. Odlivanje vode sa saobraćajnica je u Srbiji u velikom broju slučajeva loše rešeno, što dodatno utiče na pouzdanost tramvaja i trajnost svih vozila, zbog povećanih uzroka korozije.
Sneg stvara daleko manje poremećaje u tramvajskom nego autobuskom saobraćaju. I u slučaju kiše i snega vinjolova šina ima velike prednosti spram feniks.
Karlito
Član
 
Postovi: 29
Pridružio se: Čet Jan 22, 2009 10:51 pm
Lokacija: Saobracajni fakultet

TRAMVAJ VS AUTOBUS

Sponzor

 

Povratak na Šinska vozila

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost