Po uzoru na druge forumase i ja bi se usudio otvoriti novu temu. Predstavio bi vam malo moj voljeni grad koji ima jako burnu proslost i ne vjerujem da o tome puno znate. Biti ce tu raznih kombinacija s interneta ali i mojih slika koje vec cekaju spremne, pa pokoji video....
Ako kome smeta lako ce se izbrisati.
Najstariji tragovi čovječje prisutnosti na današnjem području Rijeke potječu još iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh - Gradišće iznad Rječine) iz brončanog i željeznog doba. Takvo je naselje dominiralo Riječkim zaljevom te osiguravalo luku i u doba života Ilira (Liburna).
Rimljani pomiču centar života bliže moru, na desnu stranu utoka Rječine u Jadran, na mjestu današnjeg Starog grada. O urbanoj razini rimske Tarsatike svjedoče brojni arheološki nalazi (temelji rimskih bedema, zidova zgrada, ostaci termi, rimskih vrata). Takvim smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, ovaj je grad imao sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.
To je potaklo novodoseljeno slavensko stanovništvo - Hrvate - da zauzmu Tarsaticu i otpočnu formirati novo naselje. Prva izvorna vijest o srednjevjekovnom naselju potječe iz prve polovine XIII. st., no tada se u povijesnim izvorima pojavljuju dva naselja: TRSAT, na brijegu na lijevoj strani Rječine, na mjestu liburnskog naselja TARSATE i RIJEKA, na obali, na mjestu rimske TARSATIKE. Ta je Rijeka utvrđeni gradić, zbijen unutar zidina s nekoliko obrambenih kula podijeljen na dva dijela: u gornjem je srednjovjekovni kaštel i crkva Sv. Vida (otuda naziv Flumen Sancti Viti) i donje pučko, trgovačko i obrtničko naselje među čijim je žiteljima uobičajen naziv Rika ili Rijeka.
Na početku i potkraj XIV. st. Rijeka je u posjedu Devinske gospode, knezova Krčkih (potonji Frankopani), nakon toga u posjedu obitelji Walsee, a od 1466. Habzburgovaca. Tada je Rijeka imala oko 3000 stanovnika.
Znatan ekonomski procvat počeo je u XVI. st. uz trgovinu željezom, uljem, drvom, vunom, stokom i kožom.
U XVI. st. u gradu djeluje i tiskara s hrvatskim pismom - glagoljicom.
Tada na lijevoj obali Rječine ispod naselja Trsat još nema naselja (Sušak), ono se oformljuje tek u XVIII. stoljeću.
Zlatno doba riječke trgovine naglo slabi u drugoj polovici XV. st.
Česte turske provale prekidaju prometne putove, kao i ratovi pretendenata na mađarsko prijestolje, te dugotrajni sukobi uskoka s Mlečanima. Smirivanje ratnih prilika započinje u drugoj polovici XVII. st.
Dolazak isusovaca u Rijeku, te osnivanje njihove gimnazije znatno unapređuje prosvjetno-kulturni život uz jačanje romanstva na uštrb hrvatskog jezika i glagoljice. Značajnu prednost riječka privreda počinje stjecati u XVIII. st. Tada je car Karlo VI. proglasio Rijeku slobodnom lukom, ali uskoro ojačala Mađarska kao dio Habzburške Monarhije počinje na Rijeku gledati kao svoj izlaz u svijet.
Na prijelazu iz XVIII. i XIX. st. Rijeka je pod francuskom upravom, a nakon toga opet pod Austrijom.
U građanskoj revolucionarnoj 1848. grad je uključen u Bansku Hrvatsku te ban Josip Jelačić postaje guvernerom Rijeke. Borba za Rijeku između Hrvatske i Mađarske sve se više zaoštrava, a Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. tzv. "riječkom krpicom" utvrđen je provizorij prema kojemu Rijeka dolazi pod neposrednu upravu Mađarske. Ona ju ubrzano razvija u svoj najveći pomorsko- lučki emporij.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine, Rijeka i Sušak su dio Države SHS sa sjedištem u Zagrebu, ali je ubrzo okupirana od Kraljevine Italije.
S obzirom da Italija ranije nije tražila Rijeku, već ju je prepuštala Hrvatskoj, nastupa prijelazno razdoblje : DAnunnzijeva okupacija 1919. te samostalna država Rijeka 1920., da bi 1924. ipak pripala Italiji. Rijeka ubrzano gospodarski propada i postaje periferni gradić. Sušak je uključen u sastav Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu i ubrzano raste s osloncem na široko zaleđe.
Rijeka je, uz susjednu Istru, prva u svijetu pružila otpor fašizmu te je u Drugom svjetskom ratu dio antifašističke fronte.
Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine Rijeku i Sušak okupiraju Nijemci i drže do 3.svibnja 1945. kad su oslobođeni.
Zaključcima mirovne konferencije u Parizu 1947. godine, Rijeka je ponovo vraćena matici zemlji Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije. Godine 1948. gradovi Rijeka i Sušak su udruženi u grad Rijeku, koji se ubrzano razvija u raznim oblastima.
Nakon obnove Rijeka je preuzela funkciju glavne luke socijalističke Jugoslavije. U industrijskoj strukturi obnavljaju se tradicionalne riječke industrije : brodogradnja, tvornica papira, rafinerija nafte, broizvodnja brodskih uređaja i motora, koksara, industrija odjeće, hidroelektrane i termoelektrane. Tu je razvoj brodarskih poduzeća, sutok pet magistralnih cestovnih prometnih pravaca prema Zagrebu, Ljubljani, Trstu, Puli i Zadru te željezničke pruge osiguravaju Rijeci razvoj tercijarnog sektora.
Ekspanzivan društveno-ekonomski razvoj povećao je i broj stanovnika. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika. Paralelno s industrijskim razvojem, Rijeka je postala središte Zapadne Hrvatske (Isrta, Hrvatsko primorje i Gorski kotar). Od početka šezdesetih godina izgrađuju se nove gradske četvrti, jačaju prigradska naselja.
Ukratko, krajem XX. st. Rijeka je razvijeno urbano i industrijsko središte kao i središte raznih razvojnih inicijativa koje igraju važnu ulogu u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Postaje sjedište novoosnovane Riječko-senjske nadbiskupije i metropolije te sveučilišta.
Rijeka (na mjesnom riječkom narječju i dijelu susjednih hrv. narječja Rika, a u ostalim susjednim hrv. narječjima Reka, tal. Fiume, nje. Sankt Veit am Flaum) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Klana) ima 191.641 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog zemljopisnog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.
Zastava grada
Grb grada