Logo

Zakon o radnom vremenu posade vozila u drumskom saobracaju

Sve o neophodnim zakonima u prevozu, sabraćaju, neophodne dozvole, atesti, dokumentacija za tahografe i ostala tematika vezana za zakonodavstvo i propise.

Zakon o radnom vremenu posade vozila u drumskom saobracaju

Postod zvonkoman » Sub Jul 15, 2017 5:40 pm

ZAKON O RADNOM VREMENU POSADE VOZILA U DRUMSKOM PREVOZU

I. OSNOVNE ODREDBE
Oblast primene
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se: radno vreme, pauze i odmori posade vozila u
drumskom prevozu; vreme upravljanja vozilom; uslovi koje mora da ispuni tahograf,
odnosno graničnik brzine, u pogledu odobrenja tipa i način korišćenja tahografa,
tahografskih listića i tahografskih kartica kao i vozila u koja mora biti ugrađen
tahograf, odnosno graničnik brzine; izdavanje tahografskih kartica i uslovi za izbor
proizvođača tahografskih kartica; poslovi u vezi sa tahografima i graničnicima brzine
(u daljem tekstu: poslovi radionice) i uslovi za izdavanje dozvole radionice za
tahografe (u daljem tekstu: dozvola); službene evidencije i nadzor nad sprovođenjem
ovog zakona u cilju povećanja bezbednosti saobraćaja na putevima, bezbednosti i
zdravlja na radu članova posade vozila.
Pri obavljanju međunarodnog prevoza primenjuju se odredbe potvrđenog
Evropskog sporazuma o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodne
drumske prevoze (AETR) (u daljem tekstu: AETR sporazum), odredbe ovog zakona i
podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona.
Član 2.
Ovaj zakon se primenjuje na posadu vozila koja obavlja drumski prevoz:
1) tereta, kada je najveća dozvoljena masa vozila veća od 3,5 t;
2) putnika, vozilima koja su svojom konstrukcijom i opremom prilagođena za
prevoz više od devet lica, uključujući vozača.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, odredbe ovog zakona se ne primenjuju na
posadu vozila koja obavlja drumski prevoz:
1) vozilima čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 40 km/h;
2) vozilima čiji je vlasnik odnosno korisnik vojska, policija, služba civilne
zaštite i vatrogasna služba, kada se prevoz obavlja u svrhu izvršavanja zadataka
ovih službi i pod njihovim nadzorom;
3) vozilima koja se koriste u vanrednim situacijama ili akcijama spašavanja,
uključujući i vozila koja se koriste za prevoz humanitarne pomoći, kada se za ovakav
prevoz ne ostvaruje profit;
4) specijalnim vozilima koja se koriste u medicinske svrhe;
5) vozilima koja se testiraju na putu u svrhu tehničkog razvoja ili održavanja
i novim ili remontovanim vozilima koja nisu registrovana za kretanje u saobraćaju;
6) vozilima čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 7,5 t, koja se koriste za
prevoz tereta za sopstvene potrebe;
7) vozilima od istorijskog značaja (oldtajmer), po propisima države u kojoj
su registrovana, a koja se ne koriste za javni prevoz putnika ili tereta;
8) specijalnim vozilima za prevoz oštećenih i neispravnih vozila, a koja se
koriste do 100 km od sedišta, odnosno ogranka prevoznika;
2
9) vozilima čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 7,5 t, koja se koriste za
prevoz materijala, opreme ili mehanizacije koju vozač koristi u toku svog rada i koja
se koriste najdalje do 100 km od sedišta odnosno ogranka prevoznika, ukoliko
upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje vozača.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, odredbe ovog zakona se ne primenjuju na
posadu vozila koja obavlja međunarodni prevoz vozilima u javnom linijskom prevozu
putnika na linijama dužine do 50 km.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, odredbe ovog zakona se ne primenjuju na
posadu vozila koja obavlja prevoz u celini na teritoriji Republike Srbije:
1) specijalnim vozilima za održavanje kanalizacionih sistema, za zaštitu od
poplava, za održavanje vodovodnih, gasovodnih i elektrodistributivnih instalacija, za
sakupljanje i odlaganje smeća;
2) specijalnim vozilima za održavanje i upravljanje putevima;
3) specijalnim vozilima za održavanje telefonsko-telegrafske mreže, za
radio-televizijsku difuziju, i službe za otkrivanje radio ili televizijskih predajnika i/ili
prijemnika;
4) specijalnim vozilima za prevoz opreme cirkusa i zabavnih parkova;
5) vozilima koja se koriste za prikupljanje mleka sa stočnih gazdinstava i za
dopremanje posuda za mleko ili mlečnih proizvoda namenjenih za životinjsku
ishranu;
6) specijalnim vozilima za prevoz novca i/ili dragocenosti;
7) specijalnim vozilima za prevoz košnica;
8) traktorima;
9) vozilima čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 7,5 t, koja se koriste
kod pružalaca univerzalnih usluga, u skladu sa propisima iz oblasti poštanskih
usluga, za isporuku pošiljaka kao univerzalne usluge koja se koriste najdalje do
100 km od sedišta, odnosno ogranka prevoznika, pod uslovom da upravljanje
vozilom ne predstavlja osnovno zanimanje vozača.
Tahograf mora biti ugrađen u vozila iz stava 1. ovog člana osim u vozila
navedena u stavu 2. tač. 1) -7) ovog člana i stavu 4. tač. 1) - 8) ovog člana.
Definicije
Član 3.
Izrazi korišćeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1) Vozilo je svako motorno vozilo, vučno vozilo, prikolica ili poluprikolica
uključujući i skup vozila, i to:
(1) motorno vozilo je svako vozilo sa sopstvenim pogonom namenjeno i
osposobljeno za kretanje po putu, osim šinskih vozila, koje se u normalnim
okolnostima koristi za prevoz putnika i tereta,
(2) vučno vozilo je svako vozilo sa sopstvenim pogonom, osim šinskih
vozila, koje je po konstrukciji namenjeno i osposobljeno da vuče, gura ili na bilo koji
drugi način pokreće prikolice, poluprikolice, priključke za izvođenje radova ili
mehanizaciju,
(3) prikolica je svako priključno vozilo konstruisano za spajanje sa motornim
ili vučnim vozilom,
3
(4) poluprikolica je priključno vozilo bez prednje osovine, koja se sa
motornim ili vučnim vozilom spaja na takav način da se značajan deo njene i težine
tereta prenosi na vučno ili motorno vozilo.
2) Član posade vozila je svako fizičko lice, koje se nalazi u vozilu i koje za
prevoznika obavlja usluge drumskog prevoza, nezavisno od činjenice da li je plaćeno
ili ne, i može da bude:
(1) vozač, odnosno lice koje makar i na kratko upravlja vozilom ili koje se
nalazi u vozilu u okviru svojih poslova, kako bi po potrebi upravljalo vozilom,
(2) suvozač, odnosno lice koje prati vozača da bi mu pomoglo prilikom
manevrisanja vozilom i uzima redovno učešće u radnjama koje zahteva prevoz, a
nije vozač u smislu podtačke (1) ove tačke,
(3) kondukter, odnosno lice koje prati vozača vozila za linijski prevoz
putnika, koje je posebno zaduženo za izdavanje ili kontrolu karata ili drugih isprava
koje daju pravo putnicima da budu prevezeni tim vozilom,
(4) pripravnik, odnosno lice koje treba da se obuči za samostalan rad u
struci.
3) Višečlana posada predstavlja najmanje dva vozača koja mogu da
upravljaju vozilom, tokom svakog perioda upravljanja vozilom, između dva uzastopna
dnevna odmora ili između dnevnog i nedeljnog odmora. Prisustvo drugog, odnosno
drugih vozača nije obavezno jedino tokom prvog časa upravljanja vozilom.
4) Prevoznik je pravno lice ili preduzetnik, udruženje ili grupa lica koje
nema status pravnog lica, bilo profitno ili neprofitno, ili državni organ, organ
teritorijalne autonomije i organ lokalne samouprave, koje obavlja drumski prevoz, bilo
javni ili za sopstvene potrebe.
5) Radionica za tahografe je privredno društvo, odnosno javno preduzeće
koje obavlja poslove radionice.
6) Tahograf je uređaj koji se ugrađuje u motorna vozila, koji se sastoji od
jedinice u vozilu, senzora kretanja i kablova za povezivanje senzora kretanja i
jedinice u vozilu, i može biti analogni ili digitalni.
7) Analogni tahograf je uređaj koji se ugrađuje u motorna vozila radi
automatskog ili poluautomatskog prikaza i evidentiranja podataka o kretanju vozila i o
trajanju aktivnosti vozača.
8) Digitalni tahograf je uređaj koji se ugrađuje u motorna vozila radi
automatskog ili poluautomatskog prikaza, evidentiranja, štampanja, čuvanja i
preuzimanja podataka, o kretanju vozila i o trajanju aktivnosti vozača.
9) Jedinica u vozilu je tahograf bez senzora kretanja i kablova za
povezivanje senzora kretanja.
10) Tahografska kartica (u daljem tekstu: kartica) je nosač podataka koja se
koristi u digitalnom tahografu i koja omogućava identifikaciju vlasnika kartice, kao i
preuzimanje i čuvanje podataka.
11) Tahografski listić je listić predviđen za evidentiranje i čuvanje
predviđenih zapisa, koji se postavlja u analogni tahograf i po kome pisač analognog
tahografa obavlja kontinualno beleženje predviđenih zapisa.
12) Kartica vozača je tahografska kartica, koju izdaje nadležni organ, kojom
se vozač identifikuje i koja omogućava čuvanje podataka o aktivnostima vozača.
13) Kartica nadzornog organa je tahografska kartica, koju izdaje nadležni
organ, kojom se identifikuje nadzorni organ odnosno ovlašćeno lice tog organa i koja
4
omogućava pristup podacima sačuvanim u memoriji tahografa, na kartici vozača,
odnosno na kartici radionice u cilju njihovog čitanja, štampanja odnosno preuzimanja.
14) Kartica prevoznika je tahografska kartica, koju izdaje nadležni organ,
kojom se identifikuje vlasnik kartice i koja omogućava prikaz, preuzimanje i
štampanje podataka sačuvanih u tahografu koji se odnose na tog prevoznika.
15) Kartica radionice je tahografska kartica, koju izdaje nadležni organ,
kojom se identifikuje vlasnik kartice i koja omogućava pregled, kalibraciju i aktivaciju
tahografa, odnosno preuzimanje podataka sa tahografa.
16) Nevažeća kartica je tahografska kartica sa greškom ili tahografska
kartica koja nije zadovoljila inicijalnu proveru autentičnosti, odnosno čiji datum
početka važnosti još nije nastupio ili čiji je rok važnosti istekao.
17) Kalibracija digitalnog tahografa je postupak ažuriranja ili potvrde
parametara vozila, uključujući identifikaciju i karakteristike vozila, koji se čuvaju u
memoriji tahografa, korišćenjem kartice radionice.
18) Preuzimanje podataka sa digitalnog tahografa je postupak kopiranja, sa
digitalnim potpisom, dela ili svih podataka evidentiranih u memoriji jedinice u vozilu ili
u memoriji tahografske kartice, pod uslovom da se ovim procesom ne menjaju niti
brišu sačuvani podaci.
19) Ugradnja je postupak postavljanja tahografa u vozilo po specifikaciji
proizvođača tahografa.
20) Aktivacija je postupak kojim digitalni tahograf, korišćenjem kartice
radionice, postaje osposobljen da u potpunosti realizuje sve funkcije.
21) Kontrola je skup aktivnosti kojim se utvrđuje da li se može pristupiti
ugradnji novog ili opravljenog tahografa, odnosno pregledu tahografa, i utvrđuje i
evidentira slučajno ili namerno prouzrokovana neispravnost tahografa.
22) Pregled je skup aktivnosti koji se obavlja radi provere: ispravnosti
tahografa, da li podešavanja odgovaraju parametrima vozila i da li je uređaj ili
naprava za manipulaciju povezan sa tahografom.
23) Demontaža podrazumeva preduzimanje radnji kojima se, za potrebe
opravke ili zamene tahografa, tahograf skida sa vozila.
24) Opravka je dovođenje u ispravno stanje tahografa ili dela tahografa koje
zahteva prekid njihovog napajanja ili prekid njihove veze sa ostalim delovima
tahografa ili otvaranje senzora kretanja, odnosno jedinice u vozilu.
25) Odobrenje tipa je postupak izdavanja sertifikata, od nadležnog organa,
da tahograf, njegovi delovi, odnosno tahografske kartice ispunjavaju zahteve ovog
zakona i AETR sporazuma.
26) Graničnik brzine je uređaj, dograđen na pogonski agregat ili je sastavni
deo sistema za upravljanje pogonskim agregatom, koji je namenjen da ograničava
najveću brzinu kretanja motornih vozila.
27) Nedelja je vremenski period koji započinje u ponedeljak u 00:00 a
završava se u nedelju u 24:00.
28) Odmor je neprekidni vremenski period tokom koga član posade može
slobodno da raspolaže svojim vremenom.
29) Dnevni odmor je odmor koji može da bude:
(1) puni dnevni odmor koji neprekidno traje najmanje 11 časova ili se može
podeliti na dva dela i to tako da prvi deo odmora traje neprekidno najmanje tri časa, a
drugi neprekidno ne manje od devet časova;
5
(2) skraćeni dnevni odmor koji neprekidno traje manje od 11 časova, ali ne
manje od 9 časova.
30) Nedeljni odmor je odmor koji može da bude:
(1) puni nedeljni odmor koji neprekidno traje najmanje 45 časova,
(2) skraćeni nedeljni odmor koji neprekidno traje manje od 45 časova, ali
ne manje od 24 časa.
31) Pauza je prekid upravljanja vozilom tokom kojeg vozač ne sme da
upravlja vozilom, niti obavlja ostale poslove i koje se isključivo koristi za odmor i
oporavak.
32) Mesto rada člana posade vozila je:
(1) lokacija gde se obavlja osnovna delatnost prevoznika koji je angažovao
člana posade vozila, odnosno druge lokacije prevoznika, bez obzira da li su one u
istom mestu gde i sedište prevoznika ili lokacija gde se obavlja osnovna delatnost;
(2) vozilo u kome se nalazi član posade vozila kada je na dužnosti;
(3) ostala mesta gde se obavljaju poslovi vezani za prevoz koji je u toku.
33) Radno vreme je vremenski period od početka do završetka rada, tokom
koga se član posade vozila nalazi na svom mestu rada, na raspolaganju poslodavcu i
obavlja svoje poslove, uključujući i svaki rad za prevoznika ili drugog poslodavca, a
posebno obuhvata:
(1) vreme upravljanja vozilom;
(2) ostalo radno vreme odnosno vreme za realizaciju ostalih poslova u
okviru drumskog prevoza, u koje spadaju:
- utovar i istovar,
- pružanje pomoći putnicima pri ulasku i izlasku iz vozila,
- nega vozila i ostale intervencije tehničkog održavanja,
- svi ostali poslovi koji imaju za cilj da se osigura bezbednost vozila, tereta i
putnika ili da se zadovolje zakonske ili druge obaveze direktno vezane za prevozni
proces koji je u toku, uključujući kontrolu utovara i istovara, administrativne
formalnosti sa policijom, carinom, imigracionim organima itd.
- vremena tokom kojih ne može slobodno da raspolaže svojim vremenom i
tokom kojih se od njega zahteva da bude na svom mestu rada, spreman da započne
sa radom, odnosno izvršavanjem svojih predviđenih zadataka (vreme čekanja), a
posebno tokom čekanja na utovar ili istovar, kada pre odlaska ili neposredno pre
početka samog perioda vreme čekanja nije unapred poznato.
34) Ostali poslovi su sve radne aktivnosti člana posade vozila u okviru
drumskog prevoza ili izvan njega osim upravljanja vozilom, uključujući i svaki rad za
prevoznika ili drugog poslodavca.
35) Vreme upravljanja vozilom je vremenski period tokom koga vozač
upravlja vozilom, a koje se evidentira automatski, poluautomatski ili ručno pod
uslovima predviđenim u ovom zakonu.
36) Period upravljanja vozilom je ukupno vreme upravljanja vozilom od
početka upravljanja, od završetka odmora ili pauze pa sve do narednog odmora ili
pauze, a može biti neprekidan ili podeljen.
37) Dnevno vreme upravljanja vozilom je ukupno vreme upravljanja
vozilom od završetka poslednjeg odmora, odnosno između dva uzastopna odmora.
6
38) Nedeljno vreme upravljanja vozilom je ukupno vreme upravljanja
vozilom tokom nedelje.
39) Vreme raspoloživosti je vremenski period koji se ne smatra radnim
vremenom i koji obuhvata:
(1) vremenske periode tokom kojih poslodavac zahteva od člana posade da
bude u pripravnosti, odnosno spreman da započne ili nastavi sa upravljanjem
vozilom ili obavljanjem ostalih poslova ali ne zahteva da bude na svom mestu rada, a
posebno vreme kada član posade prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vozom,
vreme čekanja na graničnim prelazima, i vreme tokom zabrana kretanja vozila;
pomenuti periodi i njihovo predviđeno trajanje treba pre odlaska ili neposredno pre
početka samog perioda da budu unapred poznati članu posade vozila.
(2) u slučaju višečlanih posada, vreme koje vozač provede, ne upravljajući
vozilom, na sedištu ili ležaju u kabini vozila u pokretu.
40) Noćno vreme je vreme između 00:00 i 04:00 časa.
41) Noćni rad je rad koji se obavlja tokom noćnog vremena.
42) Žig je slovno brojčana oznaka koja se utiskuje na plombu tahografa.
II. RADNO VREME I VREME UPRAVLJANJA VOZILOM
Član 4.
Prosečno nedeljno radno vreme člana posade vozila u periodu od bilo koja
četiri uzastopna kalendarska meseca ne sme da bude duže od 48 časova, uključujući
i prekovremeni rad.
Najduže dnevno radno vreme člana posade uključujući i prekovremeni rad ne
sme da bude duže od 14 časova u periodu od 24 časa.
Najduže nedeljno radno vreme člana posade vozila može da iznosi 60
časova, uključujući i prekovremeni rad.
Godišnji odmor, odsustvo sa rada zbog privremene sprečenosti za rad u
smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i ostala odsustva sa rada uz naknadu
zarade u smislu propisa o radu, u svrhe izračunavanja prosečnog nedeljnog radnog
vremena iz stava 1. ovog člana, svodi se na najviše osam časova dnevno, odnosno
najviše 48 časova nedeljno, u zavisnosti od ugovorenog radnog vremena.
Ako član posade vozila obavlja noćni rad, radno vreme ne sme da bude duže
od deset časova tokom perioda od 24 časa.
Ukoliko je član posade vozila angažovan kod više prevoznika, odnosno
poslodavaca ili je i sam prevoznik, radno vreme člana posade vozila predstavlja zbir
svih časova rada kod svih prevoznika, odnosno poslodavaca kod kojih je angažovan.
Prevoznik, odnosno poslodavac koji je angažovao člana posade vozila iz
stava 6. ovog člana, nalaže članu posade vozila u pisanom ili elektronskom obliku da
mu dostavi izvod iz evidencije o radnom vremenu kod drugog ili drugih prevoznika,
odnosno poslodavaca.
Član posade vozila dužan je da izvod iz evidencije iz stava 7. ovog člana
dostavlja za prethodni kalendarski mesec najkasnije do sedmog u narednom
mesecu, u pisanom ili elektronskom obliku.
Vozač mora tačno i adekvatno da evidentira vreme upravljanja vozilom koje
ne spada u oblast primene ovog zakona, ostale poslove definisane pod ostalim
radnim vremenom, vremena raspoloživosti, odmore i pauze. Ovi podaci se unose
ručno na poleđinu tahografskih listića ili termalnog papira za ispis, odnosno preko
tastera za ručni unos digitalnog tahografa.
7
Vreme upravljanja vozilom koje ne spada u oblast primene ovog zakona
evidentira se kao ostalo radno vreme.
Prevoznik je dužan da obavesti članove posade vozila o odredbama ovog
zakona i internim pravilima preduzeća u pogledu radnih vremena i odmora.
Prevoznik je dužan da vodi evidenciju o radnom vremenu člana posade
vozila, koja isključivo sadrži ime, prezime, jedinstveni matični broj građana (u daljem
tekstu: JMBG), datum i mesto rođenja člana posade kao podatke o ličnosti.
Prevoznik mora da čuva evidencije iz stava 12. ovog člana dve godine po
isteku perioda na koji se odnose.
Na zahtev člana posade vozila, u pisanom ili elektronskom obliku, prevoznik
je dužan da mu izda izvod iz evidencije o radnom vremenu.
Prevoznik je dužan da obavesti člana posade vozila o rasporedu radnog
vremena i promeni rasporeda najmanje 24 časa unapred.
Odredbe ovog zakona isključuju primenu odredaba propisa o radu koje se
odnose na preraspodelu radnog vremena.
Zbog objektivnih ili tehničkih razloga ili razloga u vezi organizacije rada, može
se usvojiti odstupanje od perioda iz stava 1. ovog člana, a na osnovu kolektivnih
ugovora, dogovora između predstavnika poslodavaca i zaposlenih, pri čemu period
ne sme biti duži od šest meseci.
Bliži propis o načinu izračunavanja prosečnog nedeljnog radnog vremena iz
stava 1. ovog člana, kao i sadržaju i načinu vođenja evidencije iz stava 12. ovog
člana donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja (u daljem tekstu: ministar) uz
saglasnost ministarstva nadležnog za poslove rada.
Vreme upravljanja vozilom
Član 5.
Dnevno vreme upravljanja vozilom ne sme da bude duže od devet časova.
Izuzetno, dnevno vreme upravljanja vozilom može da se produži na deset časova
najviše dva puta nedeljno.
Nedeljno vreme upravljanja vozilom ne sme da bude duže od 56 časova.
Ukupno vreme upravljanja vozilom u toku bilo koje dve uzastopne nedelje ne
sme da bude duže od 90 časova.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana u javnom linijskom gradskom i prigradskom
prevozu putnika, odnosno u međumesnom linijskom prevozu putnika na linijama
dužine do 50 km, koji se obavlja u celini na teritoriji Republike Srbije, dnevno vreme
upravljanja vozilom ne sme da bude duže od osam časova.
Početkom dnevnog vremena upravljanja smatra se trenutak završetka
neprekidnog odmora u trajanju od najmanje sedam časova.
Vremena upravljanja vozilom obuhvataju sva vremena upravljanja vozilom na
teritoriji strana ugovornica AETR sporazuma i država koje nisu strane ugovornice
AETR sporazuma.
Pauze
Član 6.
Najkasnije nakon perioda upravljanja vozilom od četiri časa i 30 minuta,
vozač mora da koristi neprekidnu pauzu od najmanje 45 minuta, osim ako ne
započinje sa korišćenjem dnevnih ili nedeljnih odmora.
8
Pauza iz stava 1. ovog člana ne uračunava se u radno vreme.
Pauza iz stava 1. ovog člana može da se zameni prvom pauzom od najmanje
15 minuta i drugom od najmanje 30 minuta, raspoređenim tokom pomenutog perioda
upravljanja vozilom ili neposredno nakon njega tako da budu u skladu sa odredbama
stava 1. ovog člana.
Izuzetno od st. 1. i 3. ovog člana, u javnom linijskom gradskom i prigradskom
prevozu putnika, odnosno u međumesnom linijskom prevozu putnika na linijama
dužine do 50 km, koji se obavlja u celini na teritoriji Republike Srbije, vozač mora da
koristi pauzu u trajanju od najmanje pet minuta na svakom polaznom stajalištu pre
svakog polaska.
Vreme raspoloživosti može se smatrati pauzom.
Vreme pauze se može smatrati odmorom u toku dnevnog rada.
Odmori u toku dnevnog rada
Član 7.
Član posade vozila, najkasnije nakon šest časova neprekidnog rada, mora da
prekine radno vreme odmorom u toku dnevnog rada.
Odmor u toku dnevnog rada traje najmanje 30 minuta ako radno vreme člana
posade vozila traje više od šest, a manje od devet časova.
Odmor u toku dnevnog rada traje najmanje 45 minuta ako radno vreme člana
posade vozila traje više od devet, a manje od dvanaest časova.
Odmor u toku dnevnog rada traje najmanje 60 minuta ako radno vreme člana
posade vozila traje više od dvanaest časova.
Odmor u toku dnevnog rada može se koristiti u više delova u trajanju od po
najmanje 15 minuta raspoređenih tokom radnog vremena.
Odmor u toku dnevnog rada ne uračunava se u radno vreme.
Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na javni linijski gradski i prigradski
prevoz putnika, odnosno na međumesni linijski prevoz putnika na linijama dužine do
50 km, koji se obavlja u celini na teritoriji Republike Srbije.
Dnevni i nedeljni odmor
Član 8.
Član posade vozila mora da koristi dnevne i nedeljne odmore.
Član posade vozila mora da iskoristi novi dnevni odmor u roku od 24 časa
nakon završetka prethodnog dnevnog ili nedeljnog odmora.
Dnevni odmor može da se produži tako da postane pun nedeljni odmor ili
skraćeni nedeljni odmor.
Izuzetno od stava 2. ovog člana vozač koji je član višečlane posade mora da
iskoristi novi dnevni odmor u trajanju od najmanje devet časova u roku od 30 časova
od završetka dnevnog ili nedeljnog odmora.
Član posade vozila može imati najviše tri skraćena dnevna odmora između
svaka dva nedeljna odmora.
U toku bilo koje dve uzastopne nedelje, član posade vozila mora da koristi
najmanje dva puna nedeljna odmora ili jedan puni nedeljni odmor i jedan skraćeni
nedeljni odmor.
9
Nedeljni odmor mora da započne najkasnije po završetku šestog 24-
časovnog perioda od završetka prethodnog nedeljnog odmora.
Izuzetno od stava 7. ovog člana, član posade vozila koji obavlja međunarodni
vanlinijski prevoz putnika, može da odloži korišćenje nedeljnog odmora najkasnije do
završetka 12 uzastopnih 24-časovnih perioda od završetka prethodnog punog
nedeljnog odmora, uz istovremeno ispunjenje sledećih uslova:
1) da međunarodni prevoz traje najmanje 24 uzastopna časa van države u
kojoj je prevoz započet;
2) da nakon odlaganja nedeljnog odmora član posade koristi dva puna
nedeljna odmora ili jedan pun nedeljni odmor i jedan skraćeni nedeljni odmor;
3) da se prevoz obavlja vozilom u koje je ugrađen digitalni tahograf;
4) da tokom vremenskog perioda između 22:00 i 6:00 časova, vozilom
upravlja višečlana posada ili period upravljanja bez pauze iz člana 6. ovog zakona ne
traje duže od tri časa.
U slučaju korišćenja skraćenog nedeljnog odmora, član posade je dužan da
nadoknadi vremensku razliku do punog nedeljnog odmora najkasnije do kraja treće
nedelje računajući od nedelje u kojoj je korišćen skraćeni nedeljni odmor. Svaki
odmor koji se koristi za nadoknađivanje skraćenog nedeljnog odmora mora da se
iskoristi u celini tako da se nadoveže na drugi odmor u trajanju od najmanje devet
časova.
Izuzetno od st. 6. i 9. ovog člana, posada vozila u javnom linijskom gradskom
i prigradskom prevozu putnika, odnosno u međumesnom linijskom prevozu putnika
na linijama dužine do 50 km, koji se obavlja u celini na teritoriji Republike Srbije
koristi najmanje skraćeni nedeljni odmor kojem se dodaje vreme dnevnog odmora.
Nedeljni odmor koji se proteže u dve nedelje može da se računa u bilo kojoj,
ali isključivo u jednoj od te dve nedelje.
Član posade vozila može da koristi dnevni odmor i skraćeni nedeljni odmor u
vozilu, ukoliko u njemu postoji ležaj za spavanje svakog člana posade vozila i ako je
vozilo u stanju mirovanja.
Pun dnevni odmor koji koristi član posade vozila koje se prevozi trajektom ili
vozom, može se prekinuti, ne više od dva puta, ostalim aktivnostima koje ukupno ne
traju duže od jednog časa. Tokom ovako korišćenog punog dnevnog odmora član
posade vozila mora imati pristup ležaju u kabini trajekta ili kušet kolima.
Vreme putovanja člana posade vozila do mesta preuzimanja vozila na koje se
ovaj zakon odnosi, ili u povratku sa tog mesta, pri čemu se vozilo o kome je reč ne
nalazi u mestu boravka člana posade vozila, niti u uobičajenom mestu rada člana
posade vozila računa se i evidentira kao vreme raspoloživosti.
Vreme iz stava 14. ovog člana, odnosno vreme kada član posade prati vozilo
koje se prevozi trajektom ili vozom se ne sme računati i evidentirati kao odmor ili
pauza, osim kada član posade ima pristup ležaju u kabini trajekta ili kušet kolima.
Vreme upravljanja vozilom koje ne spada u oblast primene ovog zakona do
mesta preuzimanja vozila na koje se ovaj zakon odnosi, pri čemu se drugo pomenuto
vozilo ne nalazi u mestu boravka vozača, niti u uobičajenom mestu rada vozača,
računa se kao ostalo radno vreme.
Član 9.
Član posade vozila ima prava na odgovarajuću zaradu, odnosno naknadu
zarade u skladu sa propisima o radu, odnosno u skladu sa propisima kojima se
uređuju plate.
10
Za vreme raspoloživosti član posade ostvaruje pravo na odgovarajuću
naknadu na način utvrđen propisom o radu, odnosno u skladu sa propisima kojima
se uređuju plate, po osnovu vremena pripravnosti.
Prevoznik ne sme isplaćivati nagrade ili dodatke na zaradu vozačima koje
angažuje na osnovu pređenog puta, odnosno količine prevezenog tereta, ukoliko se
time ugrožava bezbednost saobraćaja na putevima, odnosno podstiče kršenje ovog
zakona.
Član 10.
Prevoznik je dužan da organizuje rad vozača tako da se vozači pridržavaju
odredaba ovog zakona.
Prevoznik je dužan da da odgovarajuća uputstva vozaču i da vrši njihovu
redovnu kontrolu kako bi se obezbedilo poštovanje odredaba ovog zakona.
Prevoznik je odgovoran za svaki prekršaj koji počini posada vozila, izuzev u
slučajevima na koje nije mogao uticati.
Prevoznici, pošiljaoci tereta, špedicije, agencije i ostali učesnici u organizaciji
prevoza su odgovorni da se prevoz organizuje, odnosno obavi u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Član 11.
Ukoliko je vozač u određenom periodu vremena koristio bolovanje, bio na
godišnjem odmoru, odsustvovao sa posla, upravljao vozilom koje nije iz oblasti
primene ovog zakona, obavljao ostale poslove osim upravljanja vozilom ili bio
raspoloživ, prevoznik je dužan da za svaki takav period vozaču izda Potvrdu o
aktivnostima vozača (u daljem tekstu: Potvrda).
Izuzetno od stava 1. ovog člana Potvrda se ne izdaje za vremena, odnosno
aktivnosti vozača koje se evidentiraju pomoću tahografa ili ručnim unosom.
Potvrdu sačinjava prevoznik u dva primerka i popunjava je u štampanom
obliku, odnosno putem računara. Jedan primerak Potvrde se izdaje vozaču, a drugi
se čuva po redosledu izdavanja u sedištu prevoznika u periodu od dve godine od
trenutka njenog izdavanja.
Potvrda isključivo sadrži prezime i ime odgovornog lica prevoznika, radno
mesto odgovornog lica prevoznika, prezime i ime vozača, datum rođenja vozača, broj
vozačke dozvole, lične karte ili pasoša vozača, datum početka rada vozača kod
prevoznika i potpise odgovornog lica i vozača kao podatke o ličnosti i mora da bude
pravilno popunjena pre početka putovanja.
Bliži izgled, sadržaj i način popunjavanja Potvrde iz stava 1. ovog člana
propisuje ministar.
Član 12.
Vozač može da odstupi od odredaba čl. 5 – 8. ovog zakona, odnosno čl. 6 –
8. AETR sporazuma, u meri u kojoj je to potrebno da bi se osigurala bezbednost
putnika, vozila ili tereta, ukoliko se time ne ugrožava bezbednost saobraćaja, a kako
bi se omogućilo vozilu da stigne do prvog pogodnog prostora za parkiranje vozila.
Vozač mora da naznači razlog za ovakvo odstupanje ručno na poleđini tahografskih
listića ili termalnog papira za ispis ili na drugom validnom dokumentu, najkasnije po
dolasku na pogodni prostor za parkiranje vozila.
Prikačeni fajlovi
mag20170609132527.jpg
:
mag20170609132527.jpg (28.21 KiB) Pogledano 1505 puta
zvonkoman
Član
 
Postovi: 276
Pridružio se: Ned Jun 05, 2016 11:16 am
Lokacija: Čacak

Zakon o radnom vremenu posade vozila u drumskom saobracaju

Sponzor

 

Re: Zakon o radnom vremenu posade vozila u drumskom saobraca

Postod KolaricSlavko » Uto Sep 19, 2017 2:45 pm

Pogledajte malo nas sajt www.tahograf.co.rs gde se moze naci dosta informacija upravo o samom zakonu
KolaricSlavko
Sponzor
 
Postovi: 9
Pridružio se: Uto Sep 12, 2017 12:33 pm
Lokacija: Novi Sad


Povratak na Zakonodavstvo i papiri

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost