Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, raspoređenih u 82 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kiseljak, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Kiseljak, popis 1991. [uredi]
ukupno: 24.164
Hrvati - 12.550 (51,93%)
Muslimani - 9.778 (40,46%)
Srbi - 740 (3,06%)
Jugoslaveni - 600 (2,48%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 496 (2,07%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kiseljak, popis 1991. [uredi]
ukupno: 3.412
Hrvati - 2.063 (60,46%)
Muslimani - 703 (20,60%)
Srbi - 167 (4,89%)
Jugoslaveni - 292 (8,55%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 187 (5,48%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
Privreda [uredi]
Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskršću živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.
Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.
Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.
Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se tačno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među evropskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika, turiste, slucajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.
Godine 1659. turski je putopisac Evlija Čelebija prvi upozorio na ljekovitost kisele vode:
Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jedno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.
Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet:
Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije tačno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziti za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.
Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim naučno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza hroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….
U selu Zabrđe je izvor termo – mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30°C.
Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiseljačić eksploatira Sarajevski kiseljak sa godišnjom produkcijom od 35 miliona litara mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapošljava toliki broj ljudi da bi privreda Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.
Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sacuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.
Kiseljak se poslije ratova brzo privredno razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na podrucju općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeća: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin i druge.
Kiseljak je oduvijek bio poznat po svom raznolikom, sadržajnom noćnom životu, a isto tako se zna da je poznat po tradicionalnim gurmanskim specijalitetima. Zasluga je to prije svega velikog broja kvalitetnih kafića i restorana koji svojom ponudom daju gradu toliko potrebnu živost.
Klima [uredi]
Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1°C, pri čemu je najtoplije u julu, kad je prosječna temperatura 18,5°C, a najhladnije u januaru - 1,8 0C. Najviše padavina bilježi se u julu i oktobru i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za razlicite turističke aktivnosti.
Kultura [uredi]
Nekada, dok je kulturna politika vođena u institucijama koje s kulturom nisu imale mnogo zajedničkog, glavna kulturna manifestacija bile su Kiseljačke večeri kulture (KVEK).
Danas su nosioci glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD "Napredak" i podružnica Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", čiji rad je obnovljen odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.
Iole vrijedniju kulturnu manifestaciju nemoguće je organizirati bez "Napretka" ili "Preporoda", a izdvojit ćemo likovne kolonije, Dane kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole "Kiseljak", Bajramske svečanosti, izložbe slika u hotelu Dalmacija, Preporodove likovne i fotografske radionioce i dr.
Narodno sveučilište također je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.
Entitet: FBiH
Kanton: Srednjobosanski
Općina: Kiseljak
Stanovništvo: 24.164 popis (1991)
Stanovništvo: 20.710 procjena (2009 [1])
Površina: 165 km²
Gustoća: 146 stanovnika na km²
Pozivni broj: (+387) 30
Poštanski broj: 71 250
Administracija (Stanje: 2008-2012)
HDZ BiH: Mladen Ramljak-Mišurić[2]
Panorama Kiseljaka
Grb Kiseljaka
Svaka cast za trud 
