Bus Rapid Transit: Metro na velikim točkovima

Bus Rapid Transit: Metro na velikim točkovima

U doba sve većeg naseljavanja gradova, ulice istih vrlo često postaju prezagušene što dovodi do saobraćajnog kolapsa. Rešenje takvih problema iziskuje velike troškove i za izgradnju podzemne železnice koja traje večno. Međutim, postoji alternativa a njeno ime je Bus Rapid Transit.

Bus Rapid Transit u bukvalnom prevodu znači „brzi autobuski prevoz“ a često je poznat pod skraćenicom BRT. Svoju primenu ovaj sistem je našao širom sveta, na svim kontinentima. Osnovni koncept ovog sistema jeste da autobuski prevoz bude fizički odvojen od redovnog saobraćaja na ulicama velikih gradova a na njihove polaske oslanjaju se miloni ljudi u megalopolisima. U nekim slučajevima, vožnja autobusa je vrlo jednostavna jer je na vozaču samo da pritiska gas i kočnicu dok je upravljanje točkovima prepušteno sistemima za navođenje – fizičkim ili GPS sistemima.

curitiba6_Rede Integrada de Transporte - Curitiba_(Source EMBARQ Brasil - Mariana Gil) curitiba2_Rede Integrada de Transporte - Curitiba_(Source EMBARQ Brasil - Mariana Gil)Kuritiba, Brazil

Iako Brazil smatramo kolevkom najlepših plesova, velikih fudbalera i vozača Formule 1, u gradu Kuritiba na jugoistoku ove države, krajem šezdesetih godina 20. veka, rodila se nesvakidašnja ideja. U gradu koji se širio neverovatnom brzinom su gužve u saobraćaju postale svakodnevnica, obzirom da Brazil poseduje najviše vozila po broju stanovnika, a ovaj problem je zahtevao brzo i jeftino rešenje. Obzirom da bi izgradnja metroa postala još veći problem po saobraćaj, stručnjaci su došli do radikalnog rešenja: napraviti autobuski sistem nalik metrou i izdvojiti ga iz saobraćaja. Tako se rodila ideja o BRT sistemu, među kojima je prvi otvoren baš u ovom gradu 1974. godine. Od tada, oko dve stotine zglobnih i dvozglobnih visokopodnih autobusa, mahom na šasijama Volvo, prevoze nešto više od pola miliona putnika dnevno na sedam linija. Radi skraćenja vremena ukrcavanja putnika, karte se naplaćuju na ulasku u stanicu a ista se nalazi u visini poda autobusa. Na stanici vozači poravnavaju vrata autobusa sa vratima na stanici i automatski se spuštaju rampe koje lako i bezbedno omogućavaju protok putnika, pa i hendikepiranih lica. Grad je postao uzor celom svetu za razvoj gradskog saobraćaja, a dobio je i nagradu od Ujedinjenih nacija za najinovativniji grad.

guangzhou2_Guangzhou BRT - Guangzhou_(Source EMBARQ Brasil - Brenda Medeiros)Gvanžu, Kina

Na dalekom istoku, na jugoistoku najmnogoljudnije zemlje sveta, nalazi se grad Gvanžu koji od 2010. godine koristi BRT na jednoj liniji, dok je druga u izgradnji. Ovaj sistem prati koncept iz Kuritibe a u špicu je interval polazaka autobusa sveden na samo deset sekundi! Za razliku od Kuritibe, autobusi u ovom sistemu su niskopodni i svi su domaće proizvodnje. Dnevno se u ovom sistemu preveze 850 hiljada ljudi.

adelaide4_O-Bahn - Adelaide_(Source Flickr - Paul Barter) adelaide5_O-Bahn - Adelaide_(Source Flickr - Michael Coghlan)Adelejd, Australija

Drugačiji pristup filozofiji BRT-a prikazao je grad Adelejd u Australiji. Naime, ovaj grad je razvio takozvani sistem „O-Bahn“ koji podrazumeva potpunu izolaciju autobuskog saobraćaja od ostalog. Autobusi između stanica u tom sistemu saobraćaju brzinom od 100 kilometara na čas, a upravljanje vozilom je prepušteno horizontalno postavljenim točkićima na bočnim stranama autobusa tako da vozači na ovim deonicama samo dodaju gas i koče. Na stanicama se ovaj sistem na kratko prekida pa vozači preuzimaju volan kako bi stali na stanicu. Ovaj sistem je dugačak oko 12 kilometara i u sebi sadrži tri stanice, sa ciljem da što pre doveze putnike iz severnih predrađa do centra, a otvoren je 1984. godine. U slučaju pucanja gume na autobusu, sistem je dovoljno bezbedan da autobusi nastave putovanje manjom brzinom do najbliže stanice. Prvi autobusi koji su vozili ovom trasom su bili na bazi legendarnog Mercedes-Benz O305.

istanbul1_Metröbus - Istanbul_(Source Flickr - Ismail Yüksel)Istanbul, Turska

Srbiji najbliži BRT sistem se nalazi na istočnoj kapiji Balkana, u gradu koji spaja Evropu i Aziju. Metrobus, kako je nazvan, pušten je u saobraćaj 2007. godine a danas je njegova trasa dugačka oko pedeset kilometara. Metrobus se razlikuje od prethodno navedenih sistema po tome što autobusi u oba smera dele istu platformu, tako da saobraćaju levom stranom, suprotno redovnim pravilima saobraćaja. Liniju 34, koja ide od stanice Sogutlučesme preko Bosfora do stanice Avčilar, prateći glavni tranzitni put kroz Istanbul, opslužuje čak 400 vozila sa intervalom od 15 sekundi a dnevno ovaj sistem koristi oko 800 hiljada putnika. Vozni park na ovoj liniji je trebalo da bude u znaku Mercedes-Benz CapaCity i VDL Phileas autobusa, ali su, zbog loših rezultata u eksploataciji, VDL-ovi autobusi povučeni. Danas, na liniji saobraćaju Mercedes-Benz Citaro G i CapaCity.

BRT u Srbiji?

Iako je dokazano da je ovakav sistem jeftiniji i brži za izgradnju od metroa, ne postoje naznake da bi se sistem nalik nekom od stotina BRT sistema u svetu razvio u Srbiji. Dok Beograd čeka početak izgradnje prve linije metroa, tramvajska infrastruktura sve više zastareva a autobusi su sve krcatiji i neretko takvi ostaju zaglavljeni u kolapsima. Pre nekoliko godina je postojala inicijativa o povratku tramvajskog prevoza u veće srpske gradove ali se sve svelo na prazna obećanja vlasti. Bus Rapid Transit bi povećao kvalitet javnog prevoza ne samo u Beogradu, nego i u većim gradovima poput Novog Sada i Niša. Pritom, modernizacija flote i održavanje sistema ne bi bili međusobno uslovljeni, obzirom da u velikoj većini BRT sistema saobraćaju obični gradski autobusi, bez ikakvih dodatnih prepravki. Da li će to ikada zaživeti u Srbiji?

(Slobodan Kostić/Foto: BRT Data)

One comment

Objavite komentar

Vaša adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Descargar musica