U ekskluzivnom intervjuu za Autobusi.NET, gospodin Dean Čebohin, direktor za razvoj poslovanja kompanije FlixBus za centralnu i istočnu Evropu otkriva planove FlixBusa za srpsko tržište.
Srbija je krajem jula 2019. godine dobila velikog igrača na tržištu. U saradnji sa Sirmiumbusom iz Sremske Mitrovice, FlixBus je pokrenuo prve „zelene“ linije do Zagreba, Ljubljane i hrvatskog primorja. Uskoro će pozeleneti i Fudeksova linija od Beograda do Budimpešte.
Pre nešto manje od tri godine, održali smo ekskluzivni intervju sa gospodinom Deanom Čebohinom, direktorom za razvoj poslovanja FlixBus CEE South iz Zagreba, i prvi smo najavili dolazak zelenih autobusa u Srbiju. FlixBus je potom, u saradnji sa beogradskim Fudeksom i valjevskim Europa Busom, počeo sa prodajom karata na nekoliko linija ova dva prevoznika. Konačno, 23. jula 2019. godine, FlixBus je iz Beograda otvorio prve „zelene“ linije sa uniformisanim autobusima i osobljem. U tu čast, naš portal se sastao sa predstavnicima FlixBusa iz Zagreba, a za naš portal je ponovo govorio gospodin Čebohin.
Gospodine Čebohin, naš prvi intervju je bio u oktobru 2016. godine. Sada, kad smo se osvrnuli na vaš dolazak, nemamo utisak da su prošle tri godine od tada. Šta se dešavalo iza kulisa u međuvremenu?
„Da nismo spomenuli da je reč o dve i po ili tri godine, ne bismo ni sami bili svesni da je reč o tolikom komadu vremena iza nas. Kada smo radili taj prvi intervju, kancelarija iz koje se rađao FlixBus za jugoistočnu Evropu, koja je smeštena u Zagrebu, brojala je četiri čoveka. Mi zapravo i po tim stvarima vidimo šta znači protok vremena i koji su rezultati i dosezi onoga što smo napravili. U tom trenutku, mi smo u Hrvatskoj krenuli sa četiri partnera i jedanaest autobusa. Danas imamo oko 150 autobusa i osamnaest partnera u regiji, i to samo u Hrvatskoj. Danas, ta zagrebačka kancelarija broji pedeset ljudi, danas imamo otvorenu kancelariju i u Beogradu, koja je produžena ruka naše zagrebačke kancelarije, upravo iz razloga što se tržište Srbije smatra izuzetno ozbiljnim. Ta kancelarija će rasti svakim danom sve više.
Ideja kako i zašto Srbija se sama po sebi logično nameće. Dakle, mi govorimo o zemljama regije koje gravitiraju Evropi i tokovi putovanja, interesi putovanja, turistički potencijal su više nego jasni. Nama je ideja dolaska na tržište Srbije postojala od prvog dana. Mi smo naš ulazak u Srbiju morali da prilagodimo, pre svega okolnostima koje su se tu dogodile. Reč je o primeni zakonske regulative, o jednom zastoju u administraciji koji čak nije ni bio usmeren protiv FlixBusa. Ni danas još ne postoje svi podzaknoski akti koji bi trebali da budu da bi svi ostali srpski prevoznici mogli nešto da naprave. Mi smo jedni od tih koji čekaju u tom redu, zajedno sa našim partnerima, i čekamo svojih pet minuta. Jedna runda tih rešenja i linija se evo, događa ovih dana.“
Šta nam donosi prva runda tih rešenja, a šta će nam doneti naredne runde?
„Kreću prvi autobusi, zapravo prvi set linija, kojima ćemo otvoriti koridore putovanja i povezati Beograd sa Ljubljanom, Zagrebom, Zadrom, Splitom, dakle Jadranskom obalom. Vrlo skoro kreće i sledeći set linija, dakle pitanje je sad samo, ja bih rekao operativne pripreme. Ideja nam je da se povežu svi glavni gradovi susednih država u regiji, što znači povezati Beograd i Novi Sad sa Budimpeštom, Bečom, Sofijom. Koliko god to zvuči daleko ili upitno, FlixBus je u svemu što radi pionir, pa je pionir i u otvaranju linija i otvaranju pojedinih tržišta. Najškolskiji primer su upravo takvi primeri gde niko nikad nije vozio, i FlixBus se pojavi, ponudi nešto tržištu, i tek se onda vidi zapravo da je tu postojao takav potencijal da mu nema kraja. Iz Zagreba za Budimpeštu niko nikad nije vozio, dakle ne postoji voz, ne postoji avion, nije postojala ni autobuska linija – a mi danas imamo 12 polazaka dnevno.“
Mnogima je poznato da ste pionir i u prodaji karata. Kakva su vam očekivanja od srpskog tržišta po pitanju korišćenja novih tehnologija?
„Po mnogo čemu smo pioniri. Vrlo verovatno postoji hrpa pitanja s kojima ćemo se susresti u Srbiji, kad budemo krenuli, i to ne pitanja putnika. Za ove linije koje sutra kreću, prodaja karata je otvorena dve nedelje ranije. Od svih karata koje su prodate za prvi polazak je već 25 putnika kupilo karte preko aplikacije. Dakle sada, u ovom trenutku je već 100% karata za naš prvi polazak kupljeno preko digitalnog kanala. Uopšte nema tradicionalnog kanala putem šaltera na autobuskoj stanici. To znači da su nas putnici u Srbiji, skoro bih rekao jedva dočekali. Oni su nas prepoznali, i penetracija tog prodajnog kanala u Srbiji će biti sve veća i veća. Mi se toga ne bojimo jer smo slična iskustva imali na svim ostalim tržištima. Naravno da smo se susretali sa onim tradicionalistima koji su rekli “Joj, pa to vam ne ide” ili “Joj, pa to ljudi kod nas neće” ili “To ne postoji, ko to kupuje?”. Ovo je već dokaz, dakle mi u Srbiji još nismo ni krenuli sa prvom linijom, a već imamo 100% prodaje karata preko tog kanala.“
Jedne od karakteristika FlixBus sistema su dinamičko određivanje cene karata i korišćenje velikih čvorišta kako bi se obezbedila veća povezanost. To dosta podseća na model kakav primenjuje većina aviokompanija. Da li su vam aviokompanije konkurencija u tehnološkom smislu?
„Naš model je blizak tome da popularizuje putovanje. Ako to znači omogućiti dinamičke cene i habove, odnosno „hub-and-spoke“ model, da dođete u Budimpeštu i sačekate 45 minuta i odete u bilo koji drugi kutak Evrope, zapravo to je. Dinamičko određivanje cena je jedna od karakteristika, skoro bih rekao perjanica FlixBusa. Naravno na pojedinim lokalnim tržištima mi tu vrstu aktivnosti možemo primeniti onoliko koliko nam dopušta lokalna regulativa. Primer za to je upravo Srbija. Dinamička cena na taj način nije moguća i mi smo se jednostavno prilagodili zakonskoj regulativi i ponudili nekoliko različitih razreda atraktivnih cena, ali ne matematički i algoritamski. I dalje držimo da, u takvoj prilagođenoj formi naša ponuda će biti izuzetno atraktivna. Svaki putnik će u tome pronaći nešto za sebe. Ima jedna druga velika prednost FlixBusa, ogroman hub je u Zagrebu, ogroman hub je u Ljubljani, Budimpešti i Beču. Broj linija kojima FlixBus raspolaže je ono što je zapravo najjače. Mi danas pokrivamo preko 2.500 destinacija širom Evrope. Imamo preko 250 – 300 hiljada polazaka svaki dan. Vi svoje putovanje možete vrlo jednostavno isplanirati s obzirom na tehnološka rešenja koja imamo. Sa aplikacije, sedeći u fotelji doma, vi svoje putovanje možete isplanirati i platiti sa dva klika na mobilnom telefonu, platiti bez nepotrebnog čekanja u redu na blagajni autobuske stanice. Kupićete kartu i vaše mesto od Beograda do npr. Barselone će biti rezervisano samo za Vas. Vaše mesto Vas čeka. To znači da, ako ćete presesti u Zagrebu ili Budimpešti, i vozač sledeće vaše linije zna da vi dolazite i čeka Vas. Vi kao putnik ste osigurani na način da, pre svega, niste prepušteni sami sebi, odnosno da ne morate brinuti šta će se desiti ako autobus ne stigne na vreme. Postoji služba koja Vas kontaktira i prebaci na sledeći polazak. Ukoliko je, kojim slučajem, u pitanju zadnji polazak u danu, ta služba se pobrine da Vas smesti u hotel i sledeći dan nastavite putovanje.“
Kakve poteškoće očekujete u Srbiji, s obzirom da se država ne nalazi u Evropskoj Uniji, niti u Šengen zoni?
„Jedno su poteškoće, a jedno su objektivne okolnosti sa kojima se uvek susrećemo. Na primer, čekanje na granici je pitanje sa kojim živimo. Bez obzira što smo mi već tri godine u Hrvatskoj, i što imamo 150 autobusa hrvatskih partnera koji cirkulišu, mi imamo tu objektivnu poteškoću, sledom toga što Hrvatska nije deo Šengenske zone. Nama je granica između Hrvatske i Slovenije jednako kontrolisana kao granica između Srbije i Hrvatske. To ne vidimo kao problem i nerazumevanje već kao poteškoću za koju će se, pre ili kasnije, naći neko rešenje. U ovom slučaju, pomicanjem šengenske granice dalje prema istoku. Poteškoće o kojima mi možemo reći da nisu tehničke prirode, pre svega su ili će biti uslovljene nerazumevanjem ili nedovoljnim poznavanjem samog poslovnog modela FlixBusa.
Dakle, ideja dolaska FlixBusa u Srbiju nije doći da se nekome pomute računi, da se neko makne ili, ono što kažu, da se dođe i uništi privreda. Naprotiv, gde god je FlixBus došao, podstakao je industriju i podstakao je privredu. Mi sada u Srbiji krećemo u ovoj rundi, sutra, sa jednom rundom linija i jednim partnerom. Već taj partner [Sirmiumbus] koji će sutra početi da vozi je zapravo učinio jedan razvojni element na tržištu. Već je on morao da nabavi jedanaest autobusa i zaposli 100 vozača da bi to krenuo da vozi. Mi nismo došli nikoga da uništimo, mi smo ispred našeg partnera postavili jedan veliki izazov da zajedno s nama učini taj korak ka višem, boljem i jačem. Mi smo otvoreni za saradnju sa svim autobuskim prevoznicima. Kako u Hrvatskoj i Sloveniji, tako i u Srbiji. Sa mnogima smo zapravo razgovarali i mnogi su bili zainteresovani da čuju šta je to što FlixBus zapravo nudi.“
Da je naš portal prevoznik, šta je to što bismo mi morali da ispunimo kako bismo se pridružili FlixBus mreži?
„Jedno je biti spreman na tu avanturu, drugo je to, nazovimo kvalitetno-tehnološki aspekt. S obzirom na to što FlixBus nudi, a nudi vrlo visok kvalitet u doživljaju putovanja, ono što partner mora da ima i mora biti spreman da isporuči je zapravo vrlo kvalitetan resurs, što znači autobus i vozač. Upravo spoj te dve stvari, sa jedne stvari nemačkog startapa i inovacije i vrhunske IT tehnologije, i onog tradicionalnog lokalnog prevoznika čini FlixBus pobedničkom formulom. Niti ta tehnologija koju mi imamo ne bi postigla taj rezultat, niti sam taj partner sa autobusom, kakav god da je, bez tehnologije ne bi mogao doći do toga da mi ove godine prevezemo sto miliona putnika. Jedno bez drugog ne bi išlo. Kad kažem vrhunska vozila i vozače, tu moraju da postoje neki tehnički preduslovi i kriterijumi. Ono što mi postavljamo pred naše partnere je da autobusi ne mogu biti manjeg od Euro 5 standarda. Da biste mogli da obavljate prevoz unutar pojedinih država Evropske Unije, morate omogućiti prevoz osobama sa poteškoćama u kretanju. Imate rampe za invalide na autobusima tako da možete u kolicima ući u autobus bez da vas neko nosi. Mi smo sa našim partnerima to doveli u Srbiju, iako Srbija još nije na vratima Evropske Unije ali smatramo zapravo da je i to jedan od elemenata koji će činiti tu razliku.“
Naravno, ovo nisu prve linije koje otvarate iz Srbije. Još 2017. godine ste otvorili nekoliko linija u saradnji sa Fudeksom i Europa Busom. Kakve su bile reakcije putnika i da li su vas one motivisale da ubrzate svoj dolazak na naše tržište?
„Svakako. Izuzetno nam je bilo drago da smo uspeli sa određenim partnerima da uspostavimo saradnju, koja je u tom trenutku bila onakva kako su to zakonski okviri i trenutna situacija omogućavali. U tom slučaju i u tom obliku poslovne saradnje, FlixBus se pojavio kao prodajni i distribucijski kanal. Mi smo postojećim srpskim prevoznicima na postojećim linijama doneli dodatnu vrednost, ne u smislu kvaliteta prevoza, već u smislu šireg pristupa tržištu i potencijalnim klijentima upravo kroz veliki mrežni efekat. Dakle putnici Fudeksovih linija nisu više bili ograničeni samo na Fudeksovu liniju, već su oni kupovinom te karte bili povezani upravo u mrežu i bilo im je omogućeno presedanje na sve destinacije koje su bile u tom trenutku omogućene. Zapravo iz toga svega smo i mi puno naučili. Koliko god naš izbor nije bio da učimo u to vreme, imali smo priliku da učimo, pa smo te dve godine iskoristili da naučimo nešto o srpskom tržištu i navikama putnika u Srbiji. Pre svega, potvrdilo nam je da putnici u Srbiji nemaju problem sa kupovinom ili plaćanjem preko interneta. Kroz te dve godine smo naučili kako reaguje srpsko tržište i putnik iz Srbije, kako je spreman da plaća, da li je spreman da plaća kartu i gde putuje, odnosno da li linija do Budimpešte nešto znači ako odatle možete da putujete na sto drugih destinacija. Sve to nam je potvrdilo sve ono što smo znali 2016. godine, da nas pre ili kasnije čeka ista ovakva revolucija u prevozu putnika, kakvu smo potaknuli 2013. godine u Nemačkoj, pa je ponovili 2016. godine u Hrvatskoj i Sloveniji. To nas isto čeka u Srbiji.“
Sve linije koje ste do sada pustili u promet, ili ih najavili, su međunarodnog karaktera. Kada možemo očekivati FlixBus na tržištu domaćih međumesnih linija u Srbiji?
„U interesu FlixBusa je da ponudi taj oblik zelene mobilnosti svim potencijalnim putnicima. FlixBus zanima svaka destinacija ili svaki kutak u koji možemo doći zelenim autobusom i nekome omogućiti to iskustvo putovanja. FlixBus tamo, gde je to u zakonskom okviru i gde pravila tržišta omogućavaju, radi i domaći prevoz putnika. Iz tog ugla, zanima nas prisustvo FlixBusa i na domaćim linijama u Srbiji, ali u skladu sa zakonskom regulativom i dinamikom koju će nam omogućiti lokalno tržište. U ovom trenutku u Srbiji nam to nije omogućeno, jer je zakonski okvir u tom pogledu ograničavajući. No, FlixBus će u saradnji sa svim svojim partnerima omogućiti nešto što se zove dodata vrednost kapilarnog prevoza odnosno „feedera“ na linijama unutar Srbije. Mi ćemo imati liniju Beograd – Zagreb, ali ćemo sa našim partnerom, integrisati domaće linije u sistem tako što ćemo omogućiti putniku koji ide, na primer, iz Stare Pazove, u jednom kliku kupiti kartu, doći tim autobusom do Beograda, i nastaviti putovanje npr. za Pariz, preko Zagreba. Mi nećemo moći biti ono što u stvarnosti FlixBus želi da bude, da tom putniku iz Pazove omogućimo da taj isti autobus bude takav, vrhunski i zeleni, jer nam u ovom trenutku zakonska regulativa to onemogućava, ali nije ni u Hrvatskoj, pa smo to napravili. Trebalo nam je u Hrvatskoj od početka dve godine, pa smo krenuli sa celim setom domaćih linija. Biće nam interesantno sesti sa vama za godinu dana, kad budemo pričali nakon prvog rođendana i pričati o svemu tome. Ako nas pratite od samog početka, kad smo sanjali doći na tržište, sad ste s nama kada smo tu, i biće nam interesantno da vidimo gde ćemo biti za godinu dana.“
Do sada ste objavili Fudeks i Sirmiumbus kao najveće partnere u Srbiji, a tu je i valjevski Europa Bus. Imate li još nekog igrača u rukavu?
„Imamo, imamo. Nama srpsko tržište nije nepoznanica. Tržište u Srbiji je tradicionalno autobusko tržište i apsolutno znamo sve učesnike na tržištu, znamo ko su prevoznici i znamo ko šta radi. Znamo i ko koliko vredi, i pritom ne mislim finansijski već u smislu načina razmišljanja i onoga što rade na tržištu. Nije to tajna, mi smo se sa time susreli na svim tržištima na kojima smo se pojavili, upravo iz razloga jer je FlixBus doneo tu notu koju do sad niko nije imao. Kada smo krenuli da radimo u Hrvatskoj, naši najveći autobuski prevoznici nisu imali ni web stranicu. Kada smo se pojavili, mi smo sve firme naterali da investiraju u razvoj svojih web stranica. Sada više nemate ni jednog prevoznika u Hrvatskoj koji nema svoju web stranicu. Neki su čak krenuli da razvijaju i aplikacije. Za nas nema tajne ko u Srbiji šta ima, gde radi i koji je prevoznik odakle. Svi mi to znamo i sve je to deo pripreme ulaska na tržište. Svesni smo da će mnogi od njih zapravo, tek kada se to dogodi, a događa se od sutra, resetovati te svoje stavove i krenuti da razmišljaju na drugi način. To znači da su oni svi potencijalni novi partneri, a činjenica je da ima prevoznika s kojima smo konkretno poodmakli u pripremama. Hrvatsko tržište je bilo potpuno isto. Niko se nije bavio kvalitetom prevoza. Dok ste imali monopol, vozili ste to sa najstarijim mogućim autobusom u kom su stajali putnici. Sad kada tržište krene da se otvara, kada regulativa krene da se menja, i kada se omogući da neko drugi može da ponudi neku dodatu vrednost, tada stvari krenu da se menjaju svetlosnom brzinom.“
Za sam kraj, šta je ono što biste poručili našim čitaocima i pratiocima?
„Ja bih rekao da je najbolja poruka da se oni sami uvere u sve ono što smo ispričali. Jedna od aktivnosti koju mi sprovodimo je kontrola kvaliteta. Nakon svakog putovanja, putnik dobije priliku da anonimno odgovori na nekoliko vrlo jednostavnih pitanja. Mi na osnovu toga dobijamo presek utiska, što o partneru, što o vozaču koji vozi, kao i stopu verovatnoće da će putnik nekome preporučiti da proba Flixbus, što kod nas trenutno iznosi između 93 i 94 posto.“
Ovom prilikom bismo hteli da se zahvalimo predstavnicima FlixBus CEE South na izdvojenom vremenu: direktoru Anti Grbeši, direktoru za razvoj poslovanja Deanu Čebohinu i menadžeru za odnose sa javnošću, Petri Trojko. Kao nosiocu promene u prevozu putnika, želimo im puno uspeha na srpskom tržištu.
Saša Conić
Slobodan Kostić
One comment
Pingback: FlixBus iz Beograda i Novog Sada četiri puta dnevno do Budimpešte | Autobusi.NET